Mao je, poslije Lenjina, bio drugi teoreti~ar koji je u komunizam unio zna~ajne promjene. Priznaje se da je on u kontekstu tri zna~ajna pitanja na~inio reformu marksisti~ke misli:
1) suprotno zna~aju {to su ga Marx i ostali komunisti~ki ideolozi imputirali pojmu "radni~ke klase" (proleterijata), Mao je prihvatio "selja~ku klasu" kao prethodnike revolucije i inangurirao pojam "selja~kog socijalizma";
 Jedna od miliona `rtava Maovoga gerilskog rata. |
3) suprotno internacionalisti~kom pristupu, koji se nalazi u osnovi marksizma, a koji je prihvatio i Lenjin, Mao je dao zna~aj nacionalizmu i razradio pojam "nacionalnog socijalizma".
 |
Ovi razlozi obja{njavaju zbog ~ega je maoizam razli~it od lenjinizma. U isto vrijeme obja{njavaju se i razlozi zbog kojih je on ideologija koja je divlja, barbarskija i `e{}a ~ak i od lenjinizma. Kada je komunizmu, koji je ina~e jedna bezdu{na, divlja i krvolo{na ideologija, zajedno sa maoizmom, pridodata i neukost, fanati~ni nacionalizam i kulturnocivilizacijsko neprijateljstvo, pojavila se prava nesre}a. Maoizam je najgora verzija komunizma, "gore zlo od najgoreg zla".
Maoizam nije bio utjecajan samo u Kini, nego i u Kambod`i (period Crvenih kmera), Sjevernoj Koreji, ~ak i u Albaniji. Unato~ tome {to je Mao na vlast do{ao uz pomo} Staljina i {to su u vrijeme Staljina odnosi izme|u Kine i Sovjetskog Saveza bili dobri, 60-ih godina nastupila je zategnutost i nakraju su nekada{nja dva saveznika postali neprijatelji. Kinesko-sovjetsko rivalstvo je imalo svoje dalekose`ne posljedice i u cijelom komunisti~kom svijetu; sovjetski saveznici su se odvojili od kineskih.
[to se ti~e posljedica koje je maoizam donio Kini i komunisti~kim zemljama koje su slijedile put Kine, bile su, koliko i lenjinizam, krvave i mra~ne. Jedino {to je maoizam, kao "gore zlo od najgoreg zla", proizveo re`ime koji su ~ak stra{niji od Lenjinovog i Staljinovog re`ima u Rusiji.
Pri~a ovog crvenog vandalizma koji je opasao Aziju bit }e izlo`ena na narednim stranicama.
 Kineski komunizam se razvio i do{ao na vlast podr{kom Staljinove Rusije. Me|utim, vandalizam crvene Kine je zasjenio ~ak i Staljina. |
Darvinisti^ki pohod u Kinu
Komunizam je u biti jedna nastrana evropska ideologija: iznesena je od strane evropskih filozofa i prvi put o`ivotvorena od strane evropskih aktivista. U biti, on nije ni{ta drugo do posljedica materijalisti~kog neprijateljstva prema religiji koji je u Evropi pustio korijenje. Zanimljivo je, me|utim, kako je ova ideologija dospjela i pustila korijene u zemlji poput Kine koja je u svim aspektima veoma daleko od Evrope i zatvorena u sebe. Kada sa ovim zanimanjem pogledamo na blisku historiju ove zemlje, pred nama se javlja poznata slika: dolazak komunizma u Kinu ima isto zna~enje sa dolaskom ateizma. A dolazak ateizma zna~i dolazak darvinizma.Do kraja XVIII stolje}a, Kina je bila krajnje daleko od zapadnja~ke kulture, predstavljala je zajednicu, kao {to smo ve} rekli, koja je bila zatvorena u sebe. Engleski trgovci koji su u XIX stolje}u po~eli dolaziti u Kinu, sa sobom su, tako|er, donijeli i dosta promjena. Sa ovim trgovcima prvi put dolazi i opijum, supstanca koja je do tada Kini bila nepoznata. Zbog potro{nje opijuma, koja se u Kini {irila poput epidemije, dva puta je izbio rat izme|u Kine i Engleske. Na kraju je Engleska porazila Kinu, a zna~ajni gradovi, predvo|eni Hong Kongom, u{li pod su engleski utjecaj.
Ovakav ulazak engleskog imperijalizma u Kinu je u ovu zemlju unio tako|er i darvinizam koji je do{ao u poziciju nau~nog oslonca ove imperijalisti~ke strukture (pogledati Harun Yahya, Darwinovo neprijateljstvo prema Turcima). Materijalisti~ke i darvinisti~ke ideje, koje su preovladavale u Evropi XIX stolje}a, po~ele su se brzo {iriti me|u kineskim intelektualcima. Evolucionisti~ki pisac Richard Miller je o ovom pitanju pisao u svojoj knjizi Encyclopedia of Evolution (Enciklopedija evolucije):
Zapad je u XIX stolje}u na Kinu gledao kao na izoliranog uspavanog diva koji nastavlja sa svojom starom tradicijom. Mali broj Evropljana je razumio da su kineski intelektualci s velikim interesovanjem prihvatili Darwinovu teoriju evolucije i da su postali svjesni da ona obe}ava nadu za promjene. Prema kineskom piscu Hu Shihu, kada je 1898. objavljena knjiga Thomasa Huxleya Evolucija i etika, brzo je odobrena od strane kineskih intelektualaca. Bogati su sponzorirali jeftina kineska izdanja, i tako je ona dospjela do {irokih masa.57
Kao Mladoturci, koji su se, pod utjecajem Zapada, pred kraj osmanskog perioda zanijeli materijalisti~kim idejama, i u posljednjem periodu Kine su se, tako|er, pojavili ideolozi koji su prihvatili materijalizam i darvinizam. Pod utjecajem i ovakvog raspleta, 1911. je dokraj~ena hiljade godina stara kineska imperija i umjesto nje osnovana Republika Kina. Bez obzira koliko da su tvrdili da su se pojavili sa antizapadnja~kim izgovorom i politikom, kadar koji je formirao Republiku je u biti doslovno prihvatio mentalitet rasisti~kog i socijalnog darvinizma koji ~ini osnovu zapadnja~kog imperijalizma. U jednom tekstu autora Jacoba Heilbrunna objavljenom u ameri~kom ~asopisu The New Republic o ovom pitanju je pisalo slijede}e:
Tih dana je ideja kori{tenja zapadnja~kih misli i izuma protiv Zapada do`ivljavala svoj vrhunac. Uo~i poznatog protestnog mitinga, koji je 4. maja 1919. odr`an u Pekingu, vr{ili su se pozivi na modernizam, demokraciju, patriotizam i nauku... Ali, prema kasnijem pisanju Tu Wei-minga, "to, zapravo, nije bila ni nauka, a niti demokracija, samo pozitivizam i populizam. U periodu 4. maja jakobenvarski kolektivizam je ve} bio zahvatio intelektualni svijet Kine." Reformisti poput Lianga Qichaoa, koji se bavio izdavanjem jednog tajnog ~asopisa, bili su pod krajnjim utjecajem jedne upro{tene, ali popularne verzije Darwina i Spencera. Rat izme|u rasa su vidjeli kao potrebu za napredak.58
 Darwin, Huxley i Galton: trojica zna~ajnih evolucionista koji su kineske intelektualce usmjerili ka fa{izmu i komunizmu |
Me|u kineskim intelektualcima koji su bili pod utiskom Darwina i Spencera bila su i imena poput Yen Fua (ili Yan Fua) i Ding Wenjianga, koji su svojim idejama imali veliki utjecaj u formiranju moderne Kine. U svojoj knjizi Chinese Communism and the Rise of Mao (Kineski komunizam i Maov uspon) ameri~ki histori~ar Benjamin Schwartz sa posebnom pa`njon isti~e Yen Fua i njegove darvinisti~ke ideje. Prema Schwartzu, "Yen Fu je doslovno uzeo zapadnja~ke ideologije i teorije, poput Spencerove teorije, i to smatrao legalnim metodama za transformiranje dru{tva i postizanje snage i bogatstva".59 Kako Schwartz ka`e, za Yen Fua "Darwinove teorije se nisu zadovoljile samo opisivanjem realnosti, u isto vrijeme one su odredile i vrijednosti i metode koje treba slijediti".60
 Darvinizam je u Kini poslu`io kao inspiracija i komunizmu i fa{izmu. Chiang Kai-shek, fa{isti~ki lider koji je bio pod utjecajem darvinizma. |
U svojoj knjizi Thing Wen-chiang: Science and China's New Culture (Thing Wen-chiang: nauka i kineska Nova kultura), ameri~ki histori~ar Charlote Furth je veoma detaljno analizirao Ting Wen-chianga, doajena pokreta "Nova kultura". Prema Furthu, ono {to je Ting uradio nije ni{ta drugo do prevo|enje na kineski ideja evolucionisti~kih ideologa kao {to su Darwin, Huxley i Spencer. To je razlog {to Furth Tinga naziva ~ak "kineskim Huxleyom".61 (Huxley je bio najve}i Darwinov oslonac i, {tavi{e, zbog toga su ga njegovi savremenici spominjali pod imenom "Darwinov pas ~uvar".) Ting, koji je na Glasgow univerzitetu u Engleskoj radio na zoologiji i geologiji, 1911. se vratio u Kinu, gdje je, u novoformiranoj Republici Kini, ulagao napore na {irenju darvinizma i materijalisti~kih ideja. Ting je ~ak branio i teoriju eugenike koju je iznio Francis Galton, brati} Charlesa Darwina.62 (Eugenika je teorija koja, "razmno`avanjem" zdravih i uni{tavanjem bolesnih i sakatih u nekoj ljudskoj rasi, predvi|a osiguranje navodnog evolucionog napretka. Najvi{e se primjenjivala u nacisti~koj Njema~koj.)
Zna~ajan komentar o "Novoj kulturi" dao je profesor historije sa Harvard univerziteta, James Reeve Pusey:
Svi slogani pokreta "Nova kultura" su bili oni koje je prethodno podr`avao Darwin i sada ih je ponovo nastavio podr`avati. On (Darwin) je najva`niji duhovni lider pokreta "Nova kultura"... Zato {to je njegova teorija, kao {to to uporno isti~u lideri "Nove kulture", (...) "dokazivala da je sada{njost bolja od pro{losti i da }e budu}nost biti bolja od sada{njosti". To obrazuje ubje|enje koje se nalazi u pozadini slogana "Misli na sada{njost, ne obra}aj pa`nju na pro{lost" koji su isticali anarhisti, ili na slogan koji }e kasnije izbaciti komunisti "Pridaji zna~aj sada{njosti, zaboravi pro{lost".63
Prema tome, kineski ideolozi, poput ovih koji su se pojavili po~etkom XX stolje}a nakon {to se u Kini ra{irio darvinizam, donijeli su na svijet kineski nacionalizam fa{isti~kih tendencija organiziran pod "Koumintang" partijom, a nakon toga i kineski komunizam. U jednom svom tekstu objavljenom u ~asopisu New Scientist, kanadski darvinisti~ki filozof Michael Ruse o ovom pitanju iznosi slijede}u procjenu:
Na Zapadu se teorija evolucije suo~ila sa vjerskom i intelektualnom preprekom. Tako ne{to se nije dogodilo u Kini i darvinizam se odjednom u~vrstio i pustio korjene. Zapravo, sa odre|enih aspekata Darwin je prihva}en gotovo kao Kinez! Taoisti~ka i neokonfu~ionisti~ka misao je uvijek nagla{avala ljudsku "predmetnost". Ideja da je na{e postojanje isto kao i `ivotinjsko za njih nije predstavljala veliki {ok... Dana{nja zvani~na filozofija je (jedna vrsta) marksizma-lenjinizma. Me|utim, bez Darwinovog sekularnog materijalisti~kog pristupa (u filozofskom zna~enju koje je sada ra{ireno), baza se ne bi mogla vezati za Maoa i njegove revolucionare.64
"Kina i Charles Darwin"
Toliko je darvinizam imao velikog utjecaja na kinesku historiju XX stolje}a da je poznati histori~ar sa Harvard univerziteta James Reeve Pusey napisao knjigu China and Charles Darwin (Kina i Charles Darwin), u kojoj je obradio samo ovu temu. U knjizi se govori o tome da je, 36 godina nakon objavljivanja u Engleskoj, Darwinova knjiga Porijeklo vrsta 1895. prevedena na kineski i da je, {ire}i se nevi|enom brzinom me|u kineskim intelektualcima, nakon toga obrazovala veoma velike socijalne i politi~ke efekte. U uvodu Puseyove knjige stoji i slijede}e:Kineski prijevod yani yu sheng lieh pai (jaki pobje|uju, slabi gube) poznate Spencerove teze da "prikladni ostaju u `ivotu" je (...) nakon 1895. bila predmetom hiljada tekstova i postala jedini oslonac bilo kojeg idejnog djelovanja obrazovanih umova u Kini.65
 U svojoj knjizi "China and Charles Darwin" (Kina i Charles Darwin), histori~ar sa Harvard univerziteta James Reeve Pusey pi{e da je darvinizam imao velikog utjecaja u Kini i da je pripremio idejnu podlogu i za fa{izam, a i za konumizam. |
Liang Chi-chao (...) u svom tekstu objavljenom u jednom ~asopisu 16. oktobra 1902. pi{e da je, u odnosu na idealizam, materijalizam valjana filozofija i da, zahvaljuju}i Darwinu, po~inje pora`avati idealizam. "Kako je svijet sjajan u ovih zadnjih 24 godine", pisao je, "svijet koji pripada teoriji evolucije, materijalizam je uznapredovao, a idealizam je pritisnut uza zid". (...) A 31. oktobra 1902., u narednom broju istog ~asopisa, koristi re~enicu koja }e, kasnije, za kineske komuniste predstavljati gotovo sveto pismo: "Filozofiju (...) obrazuju samo dva velika u~enja, materijalisti~ko i idealisti~ko."66
U knjizi China and Charles Darwin se na slijede}i na~in obja{njava da je darvinizam u Kini obrazovao jednu materijalisti~ku kulturu sukoba i revolucije i da je darvinizam bio najve}i faktor u dolasku maoizma na vlast:
Darwin je inspirirao realizaciju jednog istinskog ponovnog ra|anja kineske misli, a to je uradio osobito ru{enjem odre|enih tradicionalnih pogleda i starih autoriteta. (...) Ova etapa je, me|utim, kratko trajala i zavr{ila se sa nametanjem jedne nove ortodoksije, dakle ideje Mao Tse-tunga. Naravno, i ova nametnuta ideja je tako|er mnogo toga zahvalna darvinizmu. Zato {to je Darwin ozakonio pojmove promjena i revolucije putem sile. Nesumnjivo, ovo je jedan od najve}ih historijskih utjecaja koje je Darwin ostvario u Kini. (...) Pojam pobuna se 3.000 godina u Kini smatrao velikim grijehom. Protiv ovog sna`nog osje}aja grijeha, Mao Tse-tung (...) se borio sa velikom energijom i darvinisti~kim istupima. Na kraju, Mao Tse-tung je iznio da }e marksizam-lenjinizam uspjeti svesti na samo jedan slogan: "Opravdano je buniti se." (...) To dolazi u zna~enju da je pobuna jedan prirodni zakon, a ovoj lekciji Mao Tse-tung nije podu~en od strane Marxa, ve} od Sun Yat-sena i Liang Chi-chaoa, a ovi su to nau~ili od Darwina.
Pojmu revolucija Darwin je osigurao opravdanost, a, prema tome, pomogao kulturnim revolucijama Mao Tse-tunga i (...) Liang Chi-chaoa, a isto tako i politi~kim revolucijama Mao Tse-tunga, Sun Yat-sena i Chiang Kai-sheka. Mislim da se marksistima ne}e dopasti ova analiza. Oni }e najvjerovatnije re}i da vrelo njihove pobjede nisu socijal-darvinisti (...) da je u stvarnosti u komunisti~koj revoluciji u pokretu "narodna snaga", da je ova snaga proizvedena od strane presija zemljoposjednika, eksploatacije kapitalista i agresivnosti imperijalista. Me|utim, ova snaga se (osim komunista) mogla isprazniti i od drugih snaga. (...) Marksisti su preobrazili intelektualce, ali oni su ina~e ranije bili preobra}eni od strane darvinizma. Ako su marksisti "vlasnici pronicljivosti" koje su probudile mase u Kini, "vlasnici pronicljivosti" su oni koji su u prethodnom periodu u Kini probudili socijal-darviniste, ali i marksiste. (...) Pitanje je jo{ aktualno: [ta je Darwin uradio u Kini time {to je Kinu na~inio pogodnom za marksizam i ideju Mao Tse-tunga? 67
Prethodna analizna nam na sasvim jasan na~in pokazuje da je darvinizam osnova kineskog komunizma. Pokreta~ idejnih promjena Kine, imperije koja je hiljadama godina bila zatvorena u sebe, bio je darvinizam.
Na narednim stranicama }emo se pozabaviti odgovorom na pitanje {ta je Darwin uradio time {to je Kinu pripremio za maoizam.
Kako je Mao postao komunist?
Do sada smo govorili o idejnom preobra`aju koji je Kinu pripremao za maoizam. Postoji, me|utim, jedan moment koji se mora analizirati u individualnoj dimenziji: Mao Tse-Tung.Mao je do{ao na svijet 1893. g. kao dijete selja~ke porodice iz ju`ne Kine. Od djetinjstva je `elio vidjeti Peking, pri`eljkivao i ma{tao da `ivi tamo. Nakon {to je navr{io petnaest godina po~eo je pratiti ~asopise za omladinu koji su izlazili u glavnom gradu. Naro~ito je rado ~itao ~asopis Nova omladina, jedno od glasila pokreta "Nova kultura" koji smo spomenuli na prethodnim stranicama. Ovaj ~asopis je bio pun tekstova darvinisti~kih ideologa poput Yan Fua i Ding Wen-chianga.
 Jedan od propagandnih postera kineskih komunista |
Yang Changzhi, koji je Mao vidio kao talentiranog mladi}a, pomogao mu je da se zaposli u univerzitetskoj biblioteci. Mao je po~eo obavljati poslove kao {to su ~i{}enje prostorija, sortiranje i brisanje pra{ine sa knjiga. U tom periodu postaje veoma blizak sa Li Dazhaoom, direktorom biblioteke ~ije je tekstove u Novoj omladini nekada ~itao sa velikim odu{evljenjem. Li Dazhao je imao komunisti~ke ideje i zbog toga se tako|er i univerzitetska biblioteka po~ela spominjati kao "crveni salon". Komunisti~ki teoreti~ari Kine su se veoma ~esto sastajali upravo u "crvenom salonu". Mao je tu prvi put ~uo za imena kao {to su Marx, Engels, Lenjin.
Me|utim, najzna~ajnija osoba koja }e utjecati da Mao prihvati komunizam nije iz Pekinga ve} }e to biti komunisti~ki lider iz [anghaja, Chen Duxiu. Nakon {to je nekoliko mjeseci proveo u Pekingu, mladi Mao je oti{ao u [anghaj i upoznao se sa Chen Duxiuom. Najbitnija karakteristika ovog ~ovjeka je da je bio okorjeli darvinist. ^ak je pripremio i univerzitetsku tezu koja govori samo o Darwinu.68 Ovaj ~ovjek, za koga se mo`e re}i da je bio najbitniji predstavnik darvinizma u Kini, tokom cijelog `ivota bio je najve}i Maov savjetnik. Godinama kasnije }e Mao izjaviti: "Niko na mene nije djelovao koliko Chen Duxiu".69
U svojoj knjizi Mao, histori~ar sa Hong Kong univerziteta Clare Hollingworth pi{e da je Mao bio pod velikim utjecajem darvinisti~kih ideja Chen Duxiua, da se ~ak 1970-ih godina sa nostalgijom sje}ao svojih mladala~kih istra`ivanja o Darwinu.70
Dok je na nau~nom nivou od Chen Duxiua uzimao darvinisti~ko obrazovanje, Mao je na jednoj strani na politi~kom nivou bio i pod utjecajem kineskog lidera Sun Yat Sena. Interesantno, Sun Yat Sen, koji se ra~una osniva~em moderne Kine i Kuomintanga (Nacionalne kineske partije) tako|er je bio darvinist. Ovako u svom tekstu objavljenom u The New Republic pi{e ameri~ki analiti~ar Jacob Heilbrunn:
Veliki kineski revolucionar i nacionalist, Sun Yat Sen, bio je osoba koja je na istaknut na~in utjecala na Maoa. Sun je vjerovao da je za pobjedu nad zapadnja~kim snagama potrebno prihvatiti nacionalizam, a branio je jednu politi~ku doktrinu darvinizma. Prema Sunu, "bez obzira koliko one sporo radile, prirodne sile mogu uni{titi ~ak i velike rase". (...) Po~etkom 20-ih godina, Mao je podr`avao Suna, lidera Koumintanga. Sun je formirao savez izme|u svoje nacionalne partije Koumintanga i komunista, a ~ak je Mao izvjesno vrijeme upravljao propagandnim odjeljenjem Koumintanga.71
 | Mao u godinama kada je ~itao Darwina i nakon ~ega je postao vatreni komunista Lijevo: Sun Yat Sen; jedan od onih {to su Maou u nasljedstvo ostavili darvinisti~ku ideologiju |  |
Nakon bolj{evi~ke revolucije (1917.) Svijet je postao svjedok jo{ jedne komunisti~ke revolucije. [to se ti~e rezultata ove druge revolucije, oni su, u najmanju ruku, bili krvavi kao i rezultati njezine prethodnice.
"Veliki skok" i velika glad
Do 1949. Mao je vodio dugogodi{nji gerilski rat, a protiv centralne vlasti koja je vladala velikim gradovima organizirao se po brdima i poljima. Da bi uspio u tome, morao je uspostaviti dobre odnose sa seljacima, a tako je i uradio. Obe}ao im je zemlju i slobodu, dao im je rije~ da }e, kada se osnuje komunisti~ka Kina, u`ivati veliko blagostanje i sre}u. Seljaci, koji su povjerovali ovim obe}anjima, tako|er su podr`ali njega i njegove gerilce.  Mao nakon krvave revolucije, u trenutku progla{avanja Narodne Republike Kine |
Veliki skok je zapo~et sloganom "udvostru~iti poljoprivrednu i industrijsku proizvodnju cijele Kine". Radnicima je produ`eno radno vrijeme, a ma{ine su po~ele raditi bez zaustavljanja. Me|utim, ma{ine, za koje nije postojala dozvola zaustavljanja ~ak ni za popravak i pregled, nakon kratkog vremena po~ele su se kvariti i izbacivati iz stroja.
 Propagandni poster crvene Kine: komunisti~ka ideologija zapo~eta od strane Marxa i Engelsa, nastavljena od strane Lenjina i Staljina i na kraju preuzeta od strane Maoa... Zaista, ono {to se od Marxa i Engelsa prenosilo na Lenjina i Staljina, a od njih na Maoa bio je komunisti~ki "vulkan koji je bljuvao krvlju". Lenjin i Staljin su ubice 50 miliona, a Mao 60 miliona ljudi! |
Za veoma kratko vrijeme 'veliki skok' se pretvorio u veliku neima{tinu i glad. Ovo je, poput vje{ta~ke Staljinove gladi u Ukrajini, bila tako|er glad ljudske proizvodnje. Prizori Kine iz perioda 'velikog skoka' se na slijede}i na~in opisuju u Crnoj knjizi komunizma:
Da je glad jedno od politi~kih pokreta~kih sila, pokazuje velika smrtnost u pokrajinama kojima su rukovodili maoisti~ki radikali, iako se radi o pokrajinama uglavnom izvoznicama `ita u normalno vrijeme: Sichuan, Henan, Anhui. (...) Aktivisti Henana bili su ubije|eni, kao i Mao, da su sve te{ko}e posljedica toga {to seljaci skrivaju `ito: prema sekretaru prefekture Xinyang (10 miliona stanovnika), gdje je za~eta prva narodna komuna u zemlji, "nije da nedostaje hrane. @ita ima u izobilju, ali 90% naroda ima ideolo{ke probleme". Ujesen 1959. pokrenuta je ofanziva vojni~kog stila protiv svih seljaka. ("Klasni redovi" su za trenutak zaboravljeni.) Kao razlog, odgovorni su evocirali metode antijapanske gerile. Najmanje deset hiljada seljaka zatvoreno je i mnogi su umrli od gladi. Nare|eno je da se polome sva kuhinjska oru|a (ona koja do tada nisu pretvorena u nekorisni ~elik), tako da bi im zabranili da se hrane i uni{tili `elju da se okoriste na ra~un kooperative. Zabranjena je i vatra u vrijeme kada se pribli`avala te{ka zima! Represija je bila stra{na: sistematske torture nad hiljadama zatvorenika, ubijanje djece, koju su bacali u proklju~alu vodu i kasnije koristili kao |ubrivo - u isto vrijeme, nacionalna kampanja podsticala je kako treba "u~iti od provincije Henan". U Anhui, gdje je objavljeno kako }e se "crvena zastava o~uvati ako umre i 99% populacije", kadrovi se vra}aju starim dobrim tradicijama sahranjivanja `ivih ljudi i torturom usijanim `eljezom.72
Mao se pojavio sa sloganom "selja~ki socijalizam" i do dolaska na vlast kineskim seljacima je stalno obe}avao zemlju, hranu i za{titu. Ali, njegova vladavina je seljake izlo`ila takvim patnjama i torturama da sli~ne moderna historija nije zabilje`ila:
Doga|aji su dobivali proporciju pravog antiselja~kog rata. (...) Mortalitet kao posljedica gladi pre{ao je 50% u nekim selima; ponekad samo oni kadrovi koji su zloupotrebljavali svoju vlast uspjeli su pre`ivjeti.
 Maov poduhvat, koga je nazvao 'velikim skokom', bio je toliko besmislen i okrutan projekat da se paralizirala i poljoprivreda, a i ekonomija zemlje. Zbog gladi je umrlo preko 30 miliona ljudi! Pozadinu ove gladi na veoma detaljan na~in u svojoj knjizi Hungry Ghosts: Mao's Secret Famine (Gladne aveti: Maova tajna glad) opisuje Jasper Becker, {ef pekin{kog biroa dnevnika South China Morning Post |
(...) U cijeloj zemlji mortalitet se pove}ao od 11% u 1957. do 15% u 1959. i 1961. te naro~ito za 29% 1960. g. Natalitet se smanjio za 33% u 1957. i za 18% u 1961. godini. Ne uzimaju}i u obzir deficit ro|enja (mo`da 33 miliona, ali neki su sigurno retardirani), gubici uslijed pove}anog mortaliteta od gladi mogu se procijeniti, od 1959. do 1961., izme|u 20 miliona (gotovo zvani~na cifra u Kini od 1968.) i 43 miliona ljudi. Radi se, o~igledno o najve}oj epidemiji gladi (bar prema apsolutnim brojkama) u cijeloj historiji Kine (druga po redu je glad u periodu 1877.-1878. na sjeveru zemlje, sa izme|u 9 i 13 miliona `rtava) i nesumnjivo u historiji Svijeta.73
Pribilje{ke jednog zapadnog promatra~a, koji je u periodu 'velikog skoka' pro{ao pored jednog kineskog sela, opisuju podlo i tiransko lice maoizma:
Prolazili smo pored samog sela. Blistavi zraci Sunca obasjavali su divlje trave, zelene poput `adi, koje su nicale izme|u zemljanih zidova, isti~u}i tako kontrast sa ure|enim ri`inim poljima, ali i oja|enost pejza`a. Pred mojim o~ima, me|u divljom travom, pojavila se odjednom scena koju su mi ispri~ali tokom jednog banketa: pri~a o porodicama koje su me|usobno razmjenjivale djecu da bi ih pojele. Vidio sam jasno tu`na lica roditelja kako `va~u meso djece, za koju su dali vlastitu. Dje~aci koji hvataju leptire u poljima pored sela izgledali su mi kao reinkarnacija djece koju su pojeli njihovi roditelji. Sa`alio sam se na njih. Ali, jo{ vi{e na njihove roditelje. Ko ih je primorao da pojedu, u suzama i bolu drugih roditelja, to ljudsko meso koje nikada ne bi, ni u ko{maru, pomislili da probaju? Shvatio sam tada ko je bio njihov d`elat, "kakvog ~ovje~anstvo u nekoliko stolje}a i Kina u nekoliko milenija nisu imali": Mao Tze-Tung. Mao Tze-Tung i njegovi sekta{i koji su svojim sistemom i svojom zlo~ina~kom politikom primorali roditelje, izludjele od gladi, da drugima predaju meso svog mesa da bi ubili glad i da prime meso mesa drugih roditelja da bi se zasitili. Mao Tze-Tung koji je, da bi oprao zlo~in koji je upravo po~inio ubijaju}i demokraciju, pokrenuo 'veliki skok' i primorao hiljade i hiljade seljaka, zatupljenih gla|u, da lopatama ubijaju stare kompanjone i tako spase vlastiti `ivot, zahvaljuju}i mesu i krvi svojih kompanjona iz djetinjstva. Ne, d`elati nisu oni, d`elati su Mao Tze-Tung i njegovi nekrunisani sljedbenici!74
Utjecaji "evolucionisti^ke nauke" na Maovu glad
Na kraju Maove politike 'veliki skok', u periodu izme|u 1958. i 1961. g., glad koja je vladala na podru~ju cijele Kine je u svjetske anale uknji`ena kao najve}a glad u historiji koja je odnijela najvi{e `rtava. Pretpostavlja se da je u toku gladi umrlo oko 40 miliona ljudi!. To je u`asna katastrofa koja je, prema broju stanovnika iz tog perioda, ravna smrti cijele turske populacije.Koji su razlozi katastrofe? Kao {to smo se malo~as dotakli, Maovi militanti su seljake prisiljavali na kolektivizaciju, osnovali su mnogoljudne "komune" koje su ~inile izme|u 100 i 300 selja~kih porodica, {to je u velikoj mjeri smanjilo poljoprivrednu proizvodnju. A seljaci u odre|enim pokrajinama su ka`njavani od strane Maovog re`ima i namjerno izlagani gladi.
Sve ovo, me|utim, nije dovoljno za obja{njenje i odgovor na pitanje kako je smrtno stradalo 40 miliona ljudi. Zapravo, postoji jo{ jedan veoma bitan razlog ove velike katastrofe: "Li{enkov model", koji se 30-ih i 40-ih primjenjivao u Sovjetskom Savezu, Mao je rije{io adaptirati kineskoj poljoprivredi, seljake je primorao da primjenjuju metode ovog sovjetskog nau~nika-darvinista, {to je rezultiralo velikim gubicima poljoprivrednih proizvoda.
 Militant Komunisti~ke partije, koji, u godinama 'velikog skoka', Kinezima propagira komunizam |
Mao, me|utim, nije nau~io potrebnu lekciju od ove katastrofe iz Staljinovog vremena. Naprotiv, Mao i njegovi saradnici, koji su od djetinjstva rasli uz krajnje darvinisti~ko obrazovanje, nastavili su vjerovati u "nauku proleterijata" i, prema potrebama teorije evolucije, sa iskrivljavanjem nauke. U toku 'velikog skoka' doslovno je kopiran Li{enkov model, a kineski seljaci su bili primorani baviti se poljoprivredom u skladu sa "evolucionisti~kom naukom".
 Na propagandnim posterima 'velikog skoka' Mao je, u okru`enju rodnih njiva, prikazivan kao veliki poljoprivredni genije. Me|utim, Maove metode, koje je zasnivao na Li{enkovim evolucionisti~kim glupostima, rezultirale su velikom poljoprivrednom katastrofom. |
Bliska sjetva: Li{enko je iznio da }e biljno sjeme evoluirati ukoliko se osigura sklad sa prirodnim uvjetima okru`enja i tvrdio da }e se me|u sjemenom stvoriti "socijalisti~ka solidarnost", ali pod uvjetom da se sjemenke siju blizu jedna druge. Ova praznovjerja i gluposti maoisti su proveli u djelo. Do tog perioda se u ju`noj Kini na jedan dunum njive sijalo u prosjeku po 1.5 milion sjemenki. Godine 1958. komunisti su naredili da se taj broj pove}a na 6-7 miliona. Naredne, 1959. g. ovaj broj su jo{ pove}ali, pa su naredili da se sije od 12 do 15 miliona. Ovakva politika je rezultirala gubitkom velikog dijela zasijanog sjemena i velikim padom u poljoprivrednoj proizvodnji.75
Duboko kopanje: Jedan od Li{enkovih pomo}nika, Teventy Maltsev, tvrdio je da }e se isto tako i korijenje bilja dublje razvijati ukoliko se njive dublje kopaju. I ova Lemarck(isti~ka) tvrdnja je tako|er prihva}ena i o`ivotvorena od strane kineskih komunista. Kineskim seljacima je u toku 'velikog skoka' nare|eno da njive prekopavaju ~ak i do 1.5 metar dubine. U ishodu ove prisilne prakse, milioni seljaka su mjesecima bili primorani na kopanje. Rezultat je bio opet veliki gubitak u proizvodnji i glad.76
Pokolj vrabaca: Mao je pokrenuo kampanju za uni{tenje `ivotinjske vrste koja nanosi {tetu poljoprivrednim proizvodima. Najve}i cilj ove kampanje su bili vrapci. U cijeloj Kini su se po~ele primjenjivati specijalne metode za lov i ubijanje ovih ptica. To je, me|utim, dovelo do naglog porasta kukaca kojima su se vrapci hranili, a to je poljoprivrednim proizvodima pri~inilo ve}u {tetu nego vrapci.77
Poljoprivreda bez |ubriva: U skladu sa Li{enkovim prijedlozima, kineski komunisti su zaustavili kori{tenje hemijskog |ubriva. (Smatralo se da }e, kada ostane bez |ubriva, sjeme "evoluirati" pokazuju}i prilagodljivost ovoj novoj situaciji i na taj na~in }e se bez |ubriva posti}i isti urod.) Ovaj eksperiment je tako|er u velikoj mjeri oborio poljoprivrednu produktivnost.78
Cijela ova praksa koja se zasnivala na Li{enkovim evolucionisti~kim glupostima prouzrokovala je najve}u glad u povijesti. Dok su, me|utim, milioni kineske populacije umirali od gladi, niko nije imao hrabrosti kritizirati re`im i katastrofu koju je prouzrokovao. Jedino je ministar odbrane, general Peng Dehuai, putem pisma poku{ao Maou objasniti katastrofu gladi, ali je nakon toga smaknut uz optu`bu da je "desni~ar". U toku gladi, me|utim, u svim zvani~nim izvje{tajima navodile su se la`i kako su se "u poljoprivrednoj proizvodnji ostvarili veoma sjajni rezultati". Dok je u isto vrijeme narod umirao od gladi, u odre|enim podru~jima su se `ito i ri`a ~uvali u velikim `itnim magacinima odakle su proslije|ivani u centre za izvoz.
Ista poljoprivredna politika se kasnije primjenjivala i u drugim komunisti~kim zemljama kao {to su Kambod`a i Sjeverna Koreja, gdje je tako|er rezultirala na isti na~in: velika neproduktivnost, glad i masovno umiranje. U svojoj izuzetnoj naivnosti, sljepilu i lahkomislenosti, komunisti su poslu{no primjenjivali "komunisti~ki poljoprivredni juri{" koji su im skuhali Li{enko i Staljin.
To sve zbog toga {to je to zahtijevala teorija evolucije, temelj materijalisti~ke filozofije u koju su vjerovali.
Maova darvinisti^ka tiranija
Teorija evolucije je u uskoj sprezi sa svim katastrofama koje je Mao priredio Kini. Kao {to se vidi iz prethodne analize, velika glad izme|u 1959. i 1961. g. desila se u ishodu o`ivotvorenja Li{enkovog modela "evolucionisti~ke nauke". Svemu tome treba pridodati jo{ i nevjerovatnu tiraniju i bezdu{nost Maoa i komunisti~kog kadra koji je vladao Kinom. Na kakvoj strukturi razmi{ljanja se zasnivaju politike poput namjernog tiraniziranja gla|u i prisiljavanja na nepojmljive vandalizme kao {to je to kanibalizam?Nesumnjivo, to je u uskoj povezanosti sa prizmom kroz koju Mao i cijeli komunisti~ki kadar pod njegovom kontrolom posmatraju narod. U prethodnim poglavljima smo se uvjerili da u pozadini sovjetskog terora stoji tretiranje naroda kao stoke. Ista situacija va`i i u primjeru Kine. Na Maoa i maoisti~ke komuniste uop}e nisu utjecale patnje naroda koga su do`ivljavali kao `ivotinjsko stado, i to su vidjeli kao logi~no i normalno funkcioniranje prirode. Ovaj Maov ugao posmatranja se na slijede}i na~in opisuje u Crnoj knjizi komunizma
Mao, u skladu s tradicijom onih koji dominiraju Kinom, ali suprotno legendi koja je stvorena o njemu, pokazuje malo zabrinutosti za obi~ni opstanak tih prosta~kih i primitivnih bi}a kao {to su seljaci.80
Da je, s darvinisti~kim predrasudama, Mao tretirao "stokom" sve one koje je vidio kao opoziciju komunizmu nagla{ava tako|er i histori~ar sa Harvard univerziteta James Reeve Pusey u svom djelu China and Charles Darwin (Kina i Charles Darwin). Pusey isti~e da su "Maove ideje mo}na mje{avina darvinisti~ke ironije i proturje~nosti"81 i dodaje:
Godine 1964. Mao je prijetio da }e "svu primitivnu stoku uni{titi". Time je neprijatelje izdvajao iz ljudskog roda, a to se zasniva dijelom na tradicionalnom kineskom preuveli~avanju, a dijelom na socijal-darvinisti~kom "realizmu". Isto kao i anarhisti, one koji reagiraju na revoluciju tretira kao evolucioni {kart i misli da su zaslu`ili zatiranje roda. Neprijatelji naroda nisu bili ljudi i nisu zaslu`ili da se prema njima postupa kao prema ljudima.82
Mentalitet koji je ~ovjeka percipirao kao `ivotinjsku vrstu je krajnje normalno prihvatao "eksperimentiranje" na ~ovjeku. U toku 'velikog skoka' razmi{ljalo se o novim metodama ishrane, i to se bezdu{no isprobalo na osobama koje su mu~ili gla|u:
Pre`ivjeli su bili prisiljeni tra`iti neprovareno zrnevlje kukuruza i crve u konjskoj i kravljoj balegi. Oni su, tako|er, bili zamor~ad u eksperimentima za zamjenu koja bi mogla smanjiti glad, kao mije{anje bra{na sa 30% smjese za proizvodnju papira u pravljenju hljeba, ili planktona iz bara sa supom od ri`e; prvi eksperiment u cijelom logoru prouzrokovao je u`asne bolove zbog tvrde stolice, nakon drugog ljudi su se razboljeli, a mnogi su i umrli. Naposljetku, donesena je odluka o mljevenju stabljika kukuruza koje }e se pro{iriti na cijelu zemlju.83
Maov projekat 'velikog skoka' je u biti bio jedna vrsta opita prirodne selekcije. Mao je kinesku zajednicu prisiljavao na {to je mogu}e te`e uvjete `ivota i na taj na~in su bili diskvalificirani slabi i oni koji su bili protiv komunizma. S druge strane se, putem gladi radilo i na ispiranju mozga seljaka, na njihovom dovo|enju u stanje pot~injenosti Maou i komunisti~kom re`imu. Idejni temelj ove operacije bio je darvinizam. Tako je Mao u toku 'velikog skoka' u isto vrijeme pokrenuo jedan "obrazovni potez", a glavnu ulogu u ovoj obrazovnoj kampanji, zajedno sa dijalekti~kim materijalizmom, imao je darvinizam. "Temelji kineskog komunizma se zasnivaju na Darwinu i teoriji evolucije", rekao je Mao u jednom govoru iz tog perioda i time sasvim jasno otkrio oslonac vandalizma koji je provodio.84
A u govoru {to ga je odmah nakon 'velikog skoka', 30. januara 1962. g., odr`ao ~lanovima Komunisti~ke partije, Mao je na slijede}i na~in povukao paralelu izme|u kineske Komunisti~ke partije i Darwina:
... Doktrine prirodnjaka kao {to je Darwin dugo vremena nisu bile prihvatane od strane ve}ine ljudi i pogre{no su procjenjivane. Oni su bili manjina u svom dobu. I na{a Partija je, tako|er, u vrijeme osnivanja, 1921. g., imala svega nekoliko desetina ~lanova; i mi smo bili u manjini. Me|utim, ovako malo ljudi je predstavljalo realnost i kinesku sudbinu.85
Ukratko, Mao napore svoje Partije i Darwinove napore dr`i u istoj ravni, a svoju zadivljenost i uva`avanje izrazio je navedenim rije~ima. Tvrdio je da su ideje njegove, Komunisti~ke partije, kao i Darwinove ideje, u po~etku bile prihva}ene od strane malog broja ljudi, ali da ta situacija nije mijenjala istinitost ideja.
Me|utim, isto poput Darwinovih ideja, i Maove ideje su bile besmislice i praznovjerja.
Zaista, izme|u 30 i 40 miliona ljudi je u toku 'velikog skoka' zbog gladi izgubilo `ivote. Mnogi seljaci su zbog odupiranja kolektivizaciji bili podvrgnuti torturi i ubijeni. Desetine hiljada ljudi, kod kojih je uo~en i najmanji negativan stav prema komunizmu, progla{avani su "klasnim neprijateljima", hap{eni, podvrgavani torturama, u u`asnim kineskim zatvorima imali su tretman `ivotinja i, na kraju, bili su pogubljeni.
Aktualni zatvori su bili specijalna mjesta gdje se prezentirao vandalizam kineskog komunizma.
Maovi zatvori
Za vrijeme Maoa, Kina je, u punom smislu rije~i, pretvorena u zajednicu straha. Jedan od razloga tome je {to su ljudi, ~iji se broj izra`ava milionima, u ve}ini slu~ajeva bez ikakvih konkretnih prekr{aja, etiketirani kao opozicionari komunizmu, hap{eni, zatvarani i, nakon izvjesnog vremena, ubijani uz ceremonije pogubljenja koje su organizirane na trgovima velikih gradova. Ra~una se da je direktnom Maovom direktivom ubijeno izme|u 6 i 10 miliona ljudi. Oko 20 miliona "antirevolucionara" je, tako|er, zna~ajan dio svojih `ivota provelo u zatvoru. Ali, `ivjeti u ovim zatvorima je gore od smrti. Aktualni zatvori se na slijede}i na~in spominju u Crnoj knjizi komunizmaDo 300 zatvorenika u jednoj }eliji od 100 m2 i 18.000 u Centralnom zatvoru u [engaju. Porcije hrane bile su tako bijedne da je vladala glad, a posao tako te`ak da je dolazilo do iscrpljenosti; nehumana disciplina, uz stalno fizi~ko nasilje (na primjer, udaranje kundakom ~im se podigne glava, koja je obavezno morala biti spu{tena tokom hoda). Mortalitet, do 1952. sigurno vi{i od 5% godi{nje (srednja vrijednost tokom godina 1949.-1979.), znao je dosezati i 50% tokom {est mjeseci u brigadi Guangxi gdje je u nekim rudnicima Shanxi umiralo i 300 ljudi dnevno. Najrazli~itije i najsadisti~nije torture bile su uobi~ajene, a naj~e{}e je primjenjivano vje{anje za gle`njeve ruku ili za pal~eve; jedan kineski sve}enik umro je nakon 102 sahata neprestanog saslu{avanja. Najbrutalniji zlikovci mogli su harati bez ikakve kontrole: jedan komandant logora tako je ubio ili `ive sahranio 1.320 zatvorenika tokom jedne godine, povrh brojnih silovanja. Pobune, tada brojne (nije bilo vremena za psiholo{ku torturu nad zatvorenicima, me|u kojima je bilo mnogo vojnika), zavr{avale su pravim masakrima: nekoliko hiljada od 20.000 robija{a iz naftonosnih polja Yanchang je pogubljeno; u novembru 1949. hiljadu od 5.000 buntovnika jednog {umskog radili{ta je `ivo zakopano!86
Staviti specijalne lisice na zglobove zatvorenika bila je jedna od tortura koja se naj~e{}e koristila u zatvorima Maoa. Tako|er se de{avalo da se stave lanci oko ~lanaka zatvorenika. Ponekad su lisicama vezani za re{etke na prozorima tako da zatvorenik ~ak nije mogao ni jesti, ni piti, niti oti}i u WC. Cilj je bio da se degradiranjem zatre moral individue. (...) Po{to je narodna vlada tvrdila da je abolirala sve oblike torture, ovo se zvani~no nazivalo "ka`njavanjem" ili "ubje|ivanjem".87
Prvenstveni cilj svih ovih vandalizama bio je da se zastra{i cijela populacija, a naro~ito re`imski opozicionari. Drugi cilj je bio uni{tavanje individualnog dostojanstva putem tortura i zastra{ivanja, zatiranje ljudskih obilje`ja i "animalizacija". Mao je na ovaj na~in mislio ostvariti svoj cilj pretvaranja cijele kineske populacije u jedno `ivotinjsko stado i tako vladati njima.
Prijelomna ta~ka u o`ivotvorenju ovih Maovih totalitarnih i tiranskih projekata nad kineskom populacijom bila je "Kulturna revolucija".
"Kulturna revolucija": masovno kinesko ludilo
Nakon fijaska 'velikog skoka', nagla{avaju}i da je on "iznad dnevne politike", Mao je digao ruke od dr`avnih poslova i po~eo razmi{ljati o navodno "ve}im i bitnijim pitanjima". Ovaj period Maove {utljivosti okon~an je 1966. g. Mao, koji je sebe proglasio "velikim kormilarom", proglasio je da kineska revolucija jo{ nije ostvarila pobjedu zato {to se komunizam nije sasvim usadio u svijest ljudi, da ~ak u najvi{im dr`avnim organima vlasti ima kadrova koji nisu shvatili komunizam i da je potrebna jedna "kulturna revolucija" koja }e svemu tome stati ukraj. Kulturna revolucija je kriminalna furija pokrenuta s ciljem uni{tavanja svih ljudi i ideja za koje se procijenilo da su u suprotnosti sa komunisti~kom ideologijom. Poster desno je jedna ilustracija ovog praznika prolivanja krvi: antikomunisti koje je potukla {aka crvenih komunista. |
Liu Shaoqi, biv{i predsjednik dr`ave i jedan od najbli`ih Maovih prijatelja, Maovom naredbom je uhap{en, pretu~en na javnom trgu i, nakon dugotrajnih tortura, bez ikakve medicinske intervencije, ba~en u }eliju gdje je umro gr~e}i se od bolova. Profesor fizike na Pekin{kom univerzitetu, Pufong, sin jednog od biv{ih Maovih "drugova" Deng Xiapinga, koji }e nakon Maoa kinesku upravu uzeti u svoje ruke, saslu{an je od strane Crvene garde, perverzno silovan u toku saslu{anja, tu~en debelim drvenim {ipkama, a nakon toga izba~en kroz prozor sobe gdje je saslu{avan. Ostatak `ivota }e provesti na kolicima za paraplegi~are, sa slomljenim prstima i izgubljenim sluhom.88
U Crnoj knjizi komunizma se na slijede}i na~in, rije~ima jednog posmatra~a, opisuju neljudske torture nad univerzitetskim profesorima koji su uhap{eni u toku Kulturne revolucije:
U{ao sam unutra. Na sportskom terenu, i malo dalje pred jednom {kolskom zgradom, potpuno novom i na tri sprata, vidio sam profesore, ukupno njih 40 ili 50, u redu. Glava i lice im je bilo umaljano crnom tintom tako da su li~ili na "crne gangstere". Na vratu su nosili plakate sa natpisima "Reakcionarne akademske vlasti Untela", "Klasni neprijatelj Untela", "Sljedbenici kapitalisti~kog puta Untela", "Untel - {ef korumpirane bande" - sva imena su posu|ena iz {tampe. Svaki plakat bio je ozna~en crvenim krstom, {to je profesorima davalo izgled zatvorenika osu|enih na smrt, koji ~ekaju svoje pogubljenje. Svi su imali magare}u kapu na glavi na kojoj su bili napisani sli~ni epiteti, a na le|ima su nosili prljave metle, tara~e i cipele.
Za vrat su im tako|er objesili i kantu punu kamenja. Vidio sam direktora: njegova kanta je bila tako te{ka da mu se metalna `ica urezivala duboko u ko`u i on je posrtao. Svi bosi, oni su udarali u gong i u {erpe prave}i krugove po terenu i vri{te}i:
"Ja sam gangster Untela!"
Naposljetku, pali su na koljena, zapalili tamjan i preklinjali Mao Tze-tunga da im "oprosti za njihove grijehe". Bio sam zapanjen pred tom scenom i preblijedio sam. Nekoliko djevoj~ica se onesvijestilo.
 |  |
| KULTURNA REVOLUCIJA: BEZUMLJE KOJE JE UNI[TILO KINU Crvena garda, ~iji je jedini `ivotni vodi~ bila Maova Crvena knjiga, pod "Kulturnom revolucijom" cijelu zemlju je potopila u krv i strah. ^ak je i na propagandnim posterima o~it barbarizam Crvene garde. Na gornjem posteru su univerzitetski profesori, uhap{eni i podvrgnuti torturi Crvene garde, prikazani kao paraziti koji degeneriraju dru{tvo. Mladi crveni gardisti, ~iji je mozak ispran maoisti~kim komunizmom | Jedno drugo politi~ko pogubljenje koje se dogodilo u Kini: `ena po imenu Wang Shouxin uhap{ena je pod optu`bom da je re`imski opozicionar, svezana je od strane vojnika, oborena na koljena i ubijena jednim metkom u potiljak. U egzekucijama poput ove postojalo je jedno pravilo: ispaljeni metak morala je platiti porodica pogubljenoga! |
 Jedan drugi Kinez koji je nevin pogubljen u toku "Kulturne revolucije" |
"Kulturna revolucija" je bila kampanja masovnog ludila, kakva nije zabilje`ena kroz povijest. Desetine hiljada ljudi je uhap{eno, podvrgnuto torturi i pogubljeno od strane Crvene garde samo zato {to su slu{ali muziku, hranili ku}ne `ivotinje ili obavljali molitvu. A narod, koji je u{ao pod utjecaj masovne hipnoze, podr`avao je vandalizam svake vrste, dok su posmatrali pokolje pu{tali su krikove koji su pokazivali njihovu podr{ku. Vandalizam ove vrste se na slijede}i na~in opisuje u Crnoj knjizi komunizma:
Cijeli narod bio je pozvan na javne procese "kontrarevolucionarima", koji su gotovo svi osu|ivani na smrt. Narod je prisustvovao egzekucijama i oni su uzvikuju}i Crvenim gardama: "Ubij, ubij", polahko sjekli `rtvu na komade koje su nekada ~ak pekli i jeli ili su pak pekli i prisiljavali da jede porodica jo{ `ivog nesretnika na njegove o~i; svi su bili pozivani na gozbu na kojoj su se dijelili jetra i srce biv{eg vlasnika i na mitinge na kojima je orator govorio pred redom svje`e odrubljenih glava.91
Jedini izvor Crvene garde bila je Crvena knjiga, koja je sadr`avala Maove rije~i. Svi su je znali napamet; {tavi{e, prethodnim progla{avanjem "klasnim neprijateljem", na licu mjesta su, pak, tukli, pa ~ak i ubijali one koji knjigu nisu znali napamet. I najnormalnije i zakonito pona{anje su ~ak karakterizirali kao "antikomunisti~ko" i ka`njavali:
Crvena garda, ta ozbiljna djeca dostojna sa`aljenja, pod izgovorom da "umanjuje revolucionarnu energiju", na{li su za shodno da zabrane hranjenje ma~aka, ptica i uzgajanje cvije}a (saditi cvije}e u ba~i je bilo antirevolucionarstvo). (...) Patrole su u velikim gradovima, a naro~ito u [angaju, bez upozorenja {i{ali dugu ili kosu koja je namazana gelom, cijepali uske pantalone, otkidali visoke pete, bu{ili cipele na {pic i prisiljavali na davanje prikladnih imena radnjama. Crvene garde su zaustavljale prolaznike i, po svom izboru, tra`ili da se napamet izgovore odre|ene Maove izreke. Ve}ina stanovnika nisu imali hrabrosti izi}i iz ku}a.92
"Kulturna revolucija" je do{la u stanje takvog ludila da je, na kraju, armija bila primorana na intervenciju i ponovnu uspostavu reda. Tokom 70-ih godina Kina je lije~ila rane i popravljala ru{evine nastale uslijed "Kulturne revolucije". Mao Tze-Tung je 1976. g. umro. Iza sebe je ostavio preko 60 miliona mrtvih, desetine miliona ljudi koji su bili izlo`eni stravi~nim torturama i mra~nu ideologiju.
Vandalizam u zemljama pod kineskom okupacijom
Maoisti~ki vandalizam nije bio uperen samo protiv kineskog naroda. @rtve crvenog vandalizma bili su i narodi koji su se nalazili pod kineskom okupacijom ili pod stalnom kineskom dominacijom. Jedan od tih naroda su i ujgurski Turci koji `ive u isto~nom Turkestanu, odnosno u "Autonomnoj pokrajini Ujgur" smje{tenoj na zapadnom dijelu Kine. I zbog toga {to su bili muslimani, a i zbog toga {to su predstavljali nacionalnu manjinu, ujgurski Turci su postali meta pekin{kog re`ima, i od 1949., kada je Mao do{ao na vlast, podvrgavani su sistematskom genocidu. Ujgurskim Turcima je bilo zabranjeno da obavljaju svoje vjerske du`nosti, pozatvarane su {kole i vjerski objekti, u mnogim mjestima na tom podru~ju uhap{eni su vjerski slu`benici, od kojih su mnogi pobijeni.
Bez ikakvih mjera predostro`nosti, Kina je u Autonomnoj Pokrajini Ujgur vr{ila nuklearne probe. Od 1964. do danas tu je izvr{eno 46 takvih proba! One su rezultirale izuzetno velikim porastom oboljenja od raka, a mnoga djeca su ro|ena sa tjelesnim mahanama ili mrtva.
 Propagandni posteri su prikazivali Maoa kao crveno Sunce koje je obasjavalo Kinu. Me|utim, maoizam je Kini donio glad, torture i ovu zemlju pretvorio u darvinisti~ku arenu u kojoj "umiru najslabiji". Desno: ubica 60 miliona ljudi, Mao Tze-Tung u godinama prije smrti. |
Zapo~eta u vrijeme Maoa, ova zabrana je jo{ na snazi u ovom dijelu Kine. U ishodu prinudnih migracija, prisilnog planiranja porodice i pokolja ujgurski Turci su u isto~nom Turkestanu stjerani na nivo nacionalne manjine. Na podru~ju gdje je nekada `ivjelo 75% muslimanske populacije, ovaj broj je sveden na 35%. Danas 25 miliona muslimana isto~nog Turkestana `ivi pod kineskom presijom, a za sudbinu hiljada politi~kih zatvorenika muslimana nikada se ni{ta nije saznalo.
Druga dr`ava za kojom je posegla vandalska ruka kineskog komunisti~kog re`ima bila je Tibet. Odmah naredne godine nakon Komunisti~ke revolucije, dakle, 1950., kineska vojska je izvr{ila agresiju na Tibet. Ovo podru~je Kina je proglasila autonomnom pokrajinom u svom sastavu, {to Tibe}ani nisu prihvatili. Kina je, me|utim, postepeno pove}avala pritisak nad populacijom Tibeta; re`im iz Pekinga je primorao tibetanske seljake da za veoma nisku cijenu prodaju svoje proizvode, u sve zna~ajne institucije postavila je kineske naseljenike, a najmanju pobunu gu{ila je veoma krvavim i okrutnim metodama. Dalaj-lama, duhovni i svjetovni vo|a koji je dugi niz godina upravljao tibetanskim otporom protiv Kine, na slijede}i na~in izra`ava vandalizam koji je protiv njegovog naroda primjenjivao komunisti~ki re`im iz Pekinga:
(Tibetanci) nisu samo strijeljani nego i prebijani do smrti, raspinjani na krst, spaljivani `ivi, gu{eni, osaka}ivani, izgladnjivani, davljeni, vje{ani, bacani u proklju~alu vodu, zakopavani `ivi, rastrzani na ~etiri strane ili im je bila odrubljena glava.93
Kambod@a: vrhunac crvenog bezumlja
Maova ideologija, odnosno maoizam je, kao {to smo to naglasili na po~etku ovog poglavlja, najgora verzija komunizma. Komunizam, koji je i ina~e nemilosrdna, sukobljavaju}a, tiranska i krvolo~na ideologija, zajedno sa maoizmom doku~io je jo{ ve}u dimenziju vandalizma. Jedan od razloga tome je {to je maoizam komunizmu dodao jo{ i "tradicionalni" vandalizam Dalekog istoka. Za bolje poimanje ove ~injenice potrebno je osvrnuti se na jedan drugi primjer azijskog komunizma. Aktualni primjer je re`im koji je na vlast do{ao podr{kom Kine i koji je za sistem uzeo maoizam: re`im Crvenih kmera u Kambod`i. | Kineski vandalizmi u isto~nom Turkestanu detaljno su predo~eni u izvje{tajima me|unarodnih institucija. Kao {to je istaknuto u posebnoj publikaciji koju je ogranizacija Amnesty International posvetila ovom problemu, ujgurski muslimani se uni{tavaju torturama i ubistvima. Kina decenijama vr{i genocid nad muslimanima, ujgurskim Turcima u isto~nom Turkestanu. Nuklearne probe, koje su se namjerno vr{ile u ovom podru~ju, rezultirale su ra|anjem velikog broja djece sa tjelesnim manama. |  |
| U CRVENOJ KINI SE NASTAVLJA DARVINISTI^KI VANDALIZAM
EKI OD NASLOVA U TURSKOJ ·TAMPI 1) Komunistiãka Kina je samo u nuklearnim probama pobila 210 hiljada nevinog stanovniva 2) Kina ubijanjem planira stanovni{tvo 3) Planiranje ubijanjem 4) U Kini ponovo pokolj muslimana Kao {to smo to mogli vidjeti kroz mnoge primjere navedene tokom knjige, dr`ava sa darvinisti~kokomunisti~kim nazorom, radi svojih interesa, mu~i, tiranizira vlastiti narod, vr{i pokolje nad njim, izgladnjava ga i gura u neima{tinu i bijedu. U darvinisti~kokomunisti~koj dr`avi nije bitno blagostanje, sre}a, mir ni sigurnost naroda, ve} jedino ja~anje njezine, dr`avne vlasti. Rusija i Kina su dva savremena primjera ovog bezdu{nog dr`avnog nazora. Krajnje nemilosrdno gu{enje novoro|ene bebe pred o~ima njezinih roditelja, od strane kineskih dr`avnih slu`benika, krajem 2000. g. efektan je primjer aktualnog tiranskog darvinisti~kokomunisti~kog nazora. Sli~ni vandalizmi se konstantno primjenjuju u muslimanskom isto~nom Turkestanu, okupiranom od stane Kine. A pouke koje ~ovjeka prikazuju kao bezvrijednu `ivotinju, a `ivot predstavljaju kao teren borbe interesa, polazna su ta~ka ovih surovosti. [to se ti~e ukidanja svih ovih vadalizama i postizanja mira i spokojstva za ljude, bit }e mogu}e kada se izbri{e aktualna darvinisti~ka ideologija. |
Organizacija Crveni kmeri je komunisti~ka partija osnovana i vo|ena od strane maoista po imenu Pol Pot. Crveni kmeri, koji su se dugi niz godina organizirali po {umama Kambod`e i koji su ma{tali o vlasti, 1975. g. ostvarili su svoje snove. Nakon dolaska na vlast uspostavljaju jedan re`im ~ije dimenzije totalitarnosti i surovosti nisu vi|ene ~ak ni u Staljinovoj Rusiji, a ni u Maovoj Kini. Re`im Crvenih kmera predstavlja vrhunac komunisti~kog bezumlja. Partija donosi odluku da je pakleni tempo rada na ri`nim poljima jedina komunisti~ka obaveza koja se mora izvr{iti prema dr`avi, nakon ~ega se cijelo stanovni{tvo Kambod`e upo{ljava na poljima. Desetine hiljada ljudi koji su `ivjeli u gradovima - politi~ari, birokrati, prosvjetitelji, intelektualci - protjerani su na sela gdje su, pod veoma te{kim uvjetima, upo{ljavani na oformljenim kolektivnim planta`ama. Zabu{avati prilikom posla, bez odobrenja jesti makar i najmanji dio proizvoda koji se ubiru ili bilo koja vjerska molitva smatrani su "antirevolucionarnim aktima", i sa tim izgovorom su po~ela veoma u~estala ubijanja.
Crveni kmeri su svoju partiju nazvali "Angkar" i, na smrt upo{ljavanim, milionima ljudi u poljima su trubili o tome kako ih "Angkar stalno vidi". Jedan Kambod`anac, koji se uspio spasiti od vandalizma Crvenih kmera, na slijede}i na~in opisuje svakodnevnicu navodno "Demokratske" Kambod`e:
 Lider Crvenih kmera, Pol Pot - ubica tri miliona Kambod`anaca |
Crveni kmeri su na najistaknutiji na~in o`ivotvorili projekt "animalizacije ~ovjeka", koji se nalazi u osnovi komunizma. Kao {to se to nagla{ava i u prethodnom citatu, ljudi su prisiljavani da budu kao "volovi koji vuku plug". U me|uvremenu, velika pa`nja se pridavala uni{tenju humanih predstava kao {to su religija, moral i porodica. U Crnoj knjizi komunizma se na slijede}i na~in opisuje praksa koju je re`im Crvenih kmera primjenjivao za uni{tenje institucije porodice i ljubavi izme|u ~lanova porodice:
Re`im je u~inio sve da bi oslabio ili raskinuo porodi~ne veze, koje je smatrao branom spontanog otpora na totalitarni projekt o ekskluzivnoj ovisnosti svake individue od Angkora. Radna jedinica raspolagala je ~esto vlastitim "prostorijama" (~esto se radilo o obi~nim prostirkama ili le`e}im krevetima), nedaleko od sela. Bilo je te{ko dobiti dozvolu da se one napuste: mu`evi su, dakle, ~esto bili udaljeni od svojih supruga sedmicama ili vi{e; djeca su odvojena od svojih roditelja; adolescenti su mogli provesti {est mjeseci bez dozvole da vide svoje roditelje, bez vijesti o njima, da bi kasnije, po povratku, shvatili kako oni vi{e nisu `ivi. I ovdje je uzor dolazio odozgo: parovi me|u rukovodiocima i sami su ~esto `ivjeli odvojeno. Bilo je neugodno za jednu majku da se pevi{e posve}uje svom djetetu, ~ak i malom.95
Zapravo, praksa sa kojom se ovdje susre}emo nije ni{ta drugo do provo|enje u djelo Marxovih i Engelsovih komentara o pitanju porijekla porodice. Marx i Engels, koji su ~ovjeka do`ivljavali kao `ivotinjsku vrstu koja je evoluirala od majmuna, branili su postavku da ~ovjek ne treba imati predstave poput religije, morala i porodice, da su to "institucije vi{ih struktura" koje se pojavljuju u ishodu ekonomskih veza. Obe}ali su da }e ove predstave nestati u komunisti~koj zajednici. Eto, projekt Crvenih kmera nije ni{ta drugo do o`ivotvorenje ovih neodr`ivih ubje|enja Marxa i Engelsa.
 | Crveni kmeri su do{li na vlast nakon krvavog gra|anskog rata. Ovo su prizori koji su se dogodili u vrijeme gra|anskog rata u trenutku napada Crvenih kmera na glavni grad Pnom Pen, {to je bilo svojevrstan nagovje{taj nadolaze}eg u`asnog vandalizma. |  |
Glad koja je godinama mu~ila Kambod`ance tako|er je svjesno kori{tena za efikasnije porobljavnje. Tako, oni koji su nesposobni stvoriti rezerve hrane, manje su mislili na bjekstvo. Stalno su opsjednuti hranom, u njima je bila slomljena snaga da razmi{ljaju, da se bune, ~ak i seksualnost. (...) On je tako|er omogu}avao i da se slomi me|usobna solidarnost, ~ak i izme|u roditelja i djece. Niko se nije pla{io poljubiti ruku koja ga hrani, koliko god ona bila krvava.96
Ova glad je svjesno stvorena, umirano je od gladi u cijeloj zemlji, a eksploatirana je samo petina obradive zemlje!97 To {to su ljudi umirali od gladi za re`im nije predstavljalo problem, to je, ina~e, i bio cilj. Lideri Crvenih kmera su ~esto ponavljali: "Za zemlju koju gradimo dovoljan je jedan milion revolucionara; ostali nam nisu potrebni. Vi{e volimo ubiti deset prijatelja nego sa~uvati jednog neprijatelja `ivog."98
 Nakon {to su preuzeli vlast, Crveni kmeri su gotovo cijelo stanovni{tvo glavnog grada, Pnom Pena primorali na napu{tanje grada. |
U Demokratskoj Kambod`i, pod slavnim re`imom Angkora, morali smo misliti na budu}nost. Pro{lost je zakopana, "novi" moraju zaboraviti konjak, skupu odje}u i moderne frizure. (...) Uop}e nam ne treba tehnologija kapitalista! U ovom sistemu ne trebamo djecu slati u {kole. Selo je na{a {kola. Zemlja je na{ papir, plug na{a olovka: pi{emo oru}i! Potvrde i ispiti su nekorisni; znajte orati i znajte kopati kanale: to su va{e nove diplome! A doktori nam vi{e ne trebaju! Ako nekome treba izvaditi crijevo, ja }u se za to pobrinuti!
(...) Vidite, lahko je, ne treba i}i u {kolu za to! Ne trebaju nam ni kapitalisti~ke profesije kao in`injeri ili profesori! Ne trebaju nam {kolski u~itelji da nam ka`u {ta treba raditi: oni su svi korumpirani. Ne trebaju nam ljudi koji ne `ele te{ko raditi na polju! Pa ipak, drugovi... postoje oni koji odbijaju rad i `rtvovanje... Postoje agitatori koji nemaju dobar revolucionarni mentalitet... Oni su, drugovi, na{i neprijatelji, a neki su ~ak ovdje ve~eras!
(...) Ti ljudi se vezuju za stari na~in kapitalisti~ke misli! Mo`emo ih prepoznati: vidim me|u vama neke koji jo{ nose nao~ale! Ali za{to nose nao~ale? Ne vide me ako ih o{amarim?
(...) Ah! Oni povla~e glavu, zna~i mogu me vidjeti, zna~i ne trebaju im nao~ale! Oni nose nao~ale po kapitalisti~koj modi vjeruju}i da su tako ljep{i! Ne trebaju nam Oni koji `ele biti lijepi lijen~ine su i krvopije koje si{u energiju naroda!99
Ovi maoisti~ki psihopati, koji su uz podr{ku Kine ovladali Kambod`om, kao {to smo istakli na po~etku, ubili su tri miliona ljudi! Prvobitno su egzekucije izvodili metkom u glavu. Kasnije su, me|utim, donijeli odluku o tome kako to predstavlja "nepotrebno tro{enje metaka" i pre{li su na kori{tenje jo{ brutalnijih metoda. Francuski analiti~ar Marek Sliwinski, koji je istra`ivao ovo pitanje, pi{e da su pored "nepotrebnog tro{enja metaka" ovi metodi bili preferirani i s aspekta zadovoljavanja sadizma militanata Crvenih kmera. Prema njemu, 53% `rtava je ubijeno razbijanjem glave (`eljeznom {ipkom, dr{kom krampe, a ponekad i dr{kom motike), 5% ih je ugu{eno navla~enjem plasti~ne vre}ice na glavu i 5% ih je zaklano.
Re`im Crvenih kmera okon~an je vijetnamskom okupacijom Kambod`e 1979. g. Da bi Svijetu prezentirali vandalizam prethodnog re`ima, Vijetnamci su prekopali ri`na polja, poznata kao "polja smrti", povadili le{eve i izlo`ili ih. Danas se hiljade lobanja i kostiju ljudi pobijenih od strane Crvenih kmera koriste kao eksponati u jednom muzeju u Pnom Penu.
 @RTVE VANDALIZMA CRVENIH KMERA Crveni kmeri su numerirali i fotografirali odre|ene ljude koji }e biti pogubljeni. Fotografije pripadaju Kambod`ancima snimljenim neposredno pred strijeljanje. Na poljima smrti Crvenih kmera otkriven je ogroman broj masovnih grobnica. Kosti na fotografiji desno pripadaju Kambod`ancima koji su pobijeni gu{enjem nakon {to su im na glave navukli plasti~ne vre}ice. |
Sjeverna Koreja i Vijetnam
Crveni vandalizam u Aziji nije bio ograni~en samo na Kinu i Kambod`u; nemilosrdni teror nad svojim narodom primjenjivali su i komunisti~ki re`imi u Vijetnamu i Sjevernoj Koreji. Ra~una se da je re`im Sjeverne Koreje, koji je decenijama upravljan pod diktaturom Kim Il Sunga, pobio 1.5 milion ljudi, a stotine hiljada ljudi je bilo podvrguto torturama u u`asnim zatvorima te dr`ave. Ovi zatvori, u kojima se prema zatvorenicima postupalo kao prema stoci, na slijede}i se na~in na~in spominju u Crnoj knjizi komunizma...Radi se o zatvoru, iako se taj termin zvani~no ne upotrebljava. Blizu 6.000 osoba, od ~ega 2.000 `ena, radilo je u tom zatvorskom kompleksu kao `ivotinje od 5:30 do pono}i, proizvode}i papu~e, futrole za pi{tolje, vre}e, kai{eve, detonatore za eksplozive, umjetno cvije}e. Zatvorenice koje su bile trudne bile su primorane brutalno pobaciti. Svako dijete ro|eno u zatvoru bilo je bez gre{ke ugu{eno ili udavljeno.100
O~evidac koji je boravio u zatvorima Sjeverne Koreje ovako opisuje egzekucije i torture koje su se provodile u ovim kampovima:
Ko vr{i egzekucije? Agentima sigurnosti data je mogu}nost diskrecije da strijeljaju i tako ne prljaju ruke ili ubijaju polahko ako `ele gledati agonije. Tako sam nau~io da mo`emo ubiti {tapom, kamenovanjem ili lopatom. De{avalo se da smo ubijali zatvorenike kao da su igra~ke, takmi~enjem u ga|anju, ciljaju}i u oko. Tako|er se de{avalo i to da natjeramo mu~enike da se bore izme|u sebe i da se me|usobno rastrgaju. (...) Vlastitim o~ima nekoliko puta sam vidio u`asno unaka`ene le{eve: `ene su rijetko umirale u miru. Vidio sam grupe razderane no`em, dr{kom lopate rastrgane genitalne organe, udarcima ~eki}a razbijene potiljke (...) U logoru, smrt je ne{to banalno. A "politi~ki zatvorenici" se bore kako znaju da pre`ive. Oni ~ine sve da bi dobili vi{e kukuruza i svinjske masti. Ipak, u logorima, uprkos toj borbi, u prosjeku svakodnevno umire od gladi, neke nesre}e ili ... egzekucije ~etiri ili pet osoba.101
 Ho Chi Minh, diktator Sjevernog Vijetnama |
Ipak, ~injenice postoje: sjevernokorejski hendikepirci su `rtve strogog progona. Oni nikako nisu mogli ostati u prijestolnici Pjongjangu. Sve do nekoliko godina, oni su razmje{tani u predgra|a grada da bi ih ~lanovi porodice, koji imaju odobrenje, mogli posjetiti. Danas, ipak, oni su deportirani u zaba~ena mjesta, na planinu ili na ostrva @utog mora. Sa sigurno{}u se znaju mjesta gdje su oni prognani: Boujun i Euijo na sjeveru zemlje, nedaleko od kineske granice. Ova diskriminacija prema hendikepiranim nedavno je poja~ana uz primjenu politike isklju~enja i u drugim gradovima, a ne samo u Pjongjangu: Nampo, Kaesong, Chongjin.
Paralelno sa hendikepiranim, patuljasti ljudi bili su sistematski proganjani, hap{eni i otpremani u logore gdje su ne samo izolirani nego i sprije~eni da stvaraju potomstvo. "Rasa patuljaka mora nestati", naredio je sam Kim Jong II.102
[to se ti~e Vijetnama, on je tako|er postao krvava komunisti~ka diktatura Azije. Sjeverni Vijetnam, koji je prvo dugo ratovao sa Francuzima, a nakon toga i sa Amerikancima, 1975. zauzeo je Ju`ni Vijetnam, nakon ~ega se na sceni pojavljuje jedan ujedinjeni komunisti~ki Vijetnam. Osniva~ Sjevernog Vijetnama Ho Chi Minh i vijetnamski rukovodioci, koji su njega slijedili, nisu se ustru~avali da nad svojim narodom provode te{ke presije i torture. Situacija u zemlji se na slijede}i na~in opisuje u pismu koji je napisao jedanVijetnamac koji je u jednom periodu izme|u 1975.-1977. bio re`imski opozicionar:
Samo u zatvoru Chi Hoa, zvani~nom zatvoru u Sajgonu, gotovo 8.000 ljudi bilo je zatvoreno tokom starog re`ima, i to je bilo strogo ka`njeno. Danas, taj isti zatvor krcat je sa gotovo 40.000 ljudi. ^esto zatvorenici umiru od gladi, nedostatka zraka, od torture ili, pak, vr{e samoubistva! (...)
Postoje dvije vrste zatvora u Vijetnamu: zvani~ni zatvori i koncentracioni logori. Ovi posljednji su izgubljeni u d`ungli, zatvorenici su tamo do`ivotno osu|eni na prisilan rad, njima se nikada nije sudilo i nijedan advokat ne mo`e stati u njihovu odbranu.103
Sli~ni despotizmi de{avali su se i u Laosu, koji je 1975. okupiran od strane Vijetnama nakon ~ega se pre{lo na upravljanje komunisti~kim re`imom. "Pathet Leo" komunisti, koji su se razvili u ovoj siroma{noj zemlji smje{tenoj u srednjem dijelu Indokine, nakon preuzimanja vlasti, pod presiju su uzeli mnoge "re`imske opozicionare", a desetine hiljada stanovnika Laosa su, zbog re`imskog vandalizma, do{li u polo`aj emigranata.
 Sjeverni Vijetnam pod komunisti~kom vla{}u, 1968. |
Opasnost maoizma traje
Okrutnost je uo~ljiva u historijskoj tradiciji azijskih naroda. Naro~ito je Daleka Azija tokom povijesti bila domovina jakih sukoba, krvne osvete, brutalnih odmazdi. Rezultat je bio katastrofalan kada se na ovu tradiciju nakalemila ideologija poput komunizma koja upotrebu sile i brutalnost smatra legitimnim, pa ~ak i potrebnim. Komunizam, koji kao svoju osnovu uzima darvinizam i koji, prema tome, ~ovjeka do`ivljava kao `ivotinjsku vrstu osu|enu na sukob i prolivanje krvi, ri`na polja Daleke Azije pretvorio je u polja smrti. [tavi{e, komunisti~ko neprijateljstvo prema kulturi i civilizaciji u Dalekoj Aziji dospjelo je do znatno ve}ih dimenzija; nastala je u`asna ideologija koja je neznanje, ru`no}u, jednoobraznost i nerazmi{ljanje do`ivljavala dopadljivim, ideologija koje se umjesto civilizacije odlu~ivala za `ivotinjski na~in `ivota.U svemu tome je veoma zanimljivo da postoji niz organizacija i struja koje slijepo prihvataju ovako brutalnu i primitivnu ideologiju i koje rade na njezinom {irenju u druge zemlje. Danas je veliki broj maoisti~kih teroristi~kih organizacija ili ideolo{kih grupa u aktivnom stanju u razli~itim zemljama Svijeta. Raspad Sovjetskog Saveza maoisti prikazuju kao "krah jednog pogre{nog komentiranja komunizma", te, tako|er, tvrde da je ovim raspadom maoizam postigao svoju opravdanost. Potpuno zanemaruju}i u`asni Maov vandalizam, kriminal, glad, bezdu{nost, ovu mra~nu ideologiju nastoje prikazati kao, navodno, jedinu alternativu budu}nosti Svijeta. Ponovnim bu|enjem zastarjelog nazora poznatog pod imenom "tre}i svijet", maoisti, koji su se naro~ito organizirali u nerazvijenim zemljama, ove zemlje te`e uvu}i u tamu komunizma.
Jedno je sasvim jasno; desetine miliona ljudi koje je Mao podvrgao torturi i ubio nije uspjelo zadovoljiti ove komuniste. Oni tra`e jo{ vi{e krvi.
U posljednjem poglavlju knjige detaljnije }emo se pozabaviti ovim podmuklim razvojem maoizma.
Books ( 24 works in total )
Movies ( 9 works in total )
Web Sites ( 1 works in total )
Articles ( 1 works in total )
Magazines ( 2 works in total )
